Flavonoidi i bioflavonoidi što su i zašto ih uzimaju
Flavonoidi ili bioflavonoidi prirodni su spojevi široko prisutni u biljnom svijetu. Oni predstavljaju veliku klasu fenolnih spojeva raširenih u biljnom svijetu. To su sekundarni metaboliti koje proizvode biljke. Flavonoidi su ogromna klasa fenolnih spojeva koja uključuje više od 6.000 različitih molekula. Oni su u stanju izvršiti različite biološke aktivnosti koje su vrlo korisne za tijelo. Otuda i važnost za zdravlje prepoznata za ove spojeve. Među svojstvima flavonoida najzanimljivije je antioksidativno djelovanje, zaštitno djelovanje na mikrocirkulaciju, djelovanje slično estrogenu i protuupalno djelovanje. U području medicinsko-farmaceutskih istraživanja uglavnom se (ali ne isključivo) istražuju potencijalna antikancerogena svojstva i preventivna/korisna uloga koju bi ti spojevi mogli obavljati u prisutnosti bolesti različitog podrijetla i prirode. 
Vrste i klasifikacija bioflavonoida s kemijskog stajališta
Trenutno je poznato više od 6.000 molekula koje pripadaju velikoj skupini flavonoida. Klasifikacija tolikog broja spojeva uključuje podjelu na različite skupine i podskupine koje sadrže molekule različite po strukturi i aktivnosti. Podijeljeni su prema položaju na C prstenu na koji je pričvršćen B prsten i prema stupnju nezasićenosti i oksidacije C prstena. Ovisno o ugljiku C prstena na koji je pričvršćen B prsten, moguće je razlikovati:
- Flavonoidi ili bioflavonoidi u kojima je B prsten vezan na ugljik broj 2 C prstena (kemijska struktura je ona navedena na gornjoj slici).
- Izoflavonoidi, u kojima je B prsten povezan s ugljikom broj 3 C prstena (položaj 3).
- Neoflavonoidi, u kojima je B prsten vezan za ugljik broj 4 C prstena (položaj 4).
Izoflavonoidi i neoflavonoidi – Osnovni kostur kemijske strukture
Nadalje, ovisno o stupnju nezasićenosti i oksidacije C prstena i ovisno o različitim zamjenama na svim prstenovima, moguće je razlikovati različite podskupine:
- Flavonoidi ili bioflavonoidi u kojima je B prsten vezan na položaju 2 mogu se dalje podijeliti na:
- Flavoni (apigenin i luteolin);
- Flavonoli (kvercetin, rutin i kaempferol);
- Flavanoni (naringerin i hesperetin);
- Flavanoli, poznatiji kao katehini ili kao flavan-3-ols;
- Flavani;
- Antocijanini (cijanidin), dobro poznati jer su odgovorni za pigmentaciju nekih biljaka, cvijeća i plodova ljubičasto-plave boje (borovnica, crveno grožđe, crni ribiz itd.);
- Chalcones (arbutin). Za razliku od svih ostalih podskupina, chalcones nemaju u kosturu svoje strukture tri prstena spomenuta u gornjem poglavlju jer nedostaje C prsten. Iz tog razloga, oni se nazivaju i "flavonoidi otvorenog lanca".
- Izoflavonoidi se, s druge strane, mogu dalje podijeliti na:
- Izoflavoni (genistein i daidzein); Vrlo dobro poznati su, na primjer, izoflavoni soje;
- Izoflavonoli;
- Izoflavani;
- Izoflavanoli;
- Izoflavanoni.
Uloga u biljkama
Flavonoidi ili bioflavonoidi su sekundarni biljni metaboliti. Unutar biljke provode brojne i važne radnje:
- dati boju biljkama, cvijeću i voću
- zaštititi biljke od UV zraka
- uključeni su u simbiotsku sintezu dušika
- može djelovati kao kemijski glasnici i regulatori staničnog ciklusa
- zaštititi biljke od određenih mikroorganizama koji su patogeni za njih
- uključeni su u procese otpornosti na mraz i sušu
Osim brojnih aktivnosti koje provode flavonoidi unutar biljke, oni su bili i još uvijek su predmet brojnih studija i za aktivnosti koje se provode na ljudskom zdravlju.
Biološka aktivnost flavonoida ili bioflavonoida kod ljudi
Iz brojnih studija provedenih na ovom širokom rasponu spojeva pokazalo se da flavonoidi mogu vršiti različita korisna djelovanja na ljudsko tijelo. Detaljnije, među glavnim biološkim aktivnostima pripisanim flavonoidima nalazimo:
- antioksidativna i radikalno-čistačka svojstva (doslovno čistači slobodnih radikala)
- protuupalna svojstva
- zaštitna i jačajuća svojstva protiv kapilara i mikrocirkulacije
- svojstva slična svojstvima estrogena koje prirodno proizvodi tijelo
- Hepatoprotektivna svojstva
- Antimikrobna svojstva
- Antiulcer svojstva
- antialergična svojstva
U kojoj se hrani nalaze?
Flavonoidi su izuzetno česti spojevi u biljnom svijetu i nalaze se u voću i povrću, ali iu sjemenkama, lišću, rizomima, korijenima i kori brojnih biljaka, kao iu nekim vrstama pića dobivenih od njih (kao što su čaj i crno vino). Svaka vrsta flavonoida može biti više ili manje prisutna unutar različitih vrsta biljaka ili njihovih derivata:
- Izoflavoni su prisutni posebno u soji i mahunarkama, ali iu raznim ljekovitim biljkama;
- Flavoni se nalaze u povrću kao što su celer i crvena paprika te u kori agruma, ali se nalaze iu drugom povrću, kao što su metvica, ginko biloba i peršin;
- Flavonoli se, s druge strane, nalaze u voću i povrću kao što su jabuke, grožđe, rajčica, zelena salata, kupus i luk, ali su također prisutni u pićima kao što su čaj, voćni sokovi i crno vino;
- Flavanoni se nalaze u agrumima;
- Flavanoli ili katehini nalaze se u plodovima kao što su breskve, kruške, banane, jabuke, borovnice i unutar kakaa;
- Antocijanini se nalaze posebno u plodovima kao što su brusnice, crveno grožđe, maline, jagode, crni ribiz, kupine itd., Ali su također dostupni u kakau;
- Chalcones se nalaze u značajnim količinama u rajčicama, jagodama, medvjeđim bobicama i kruškama, ali iu pšenici.
- Flavonoidi se također nalaze u propolisu, pčelarskom proizvodu sa zanimljivim antibakterijskim, protuupalnim, ljekovitim i imunostimulirajućim svojstvima.
U biljnoj stanici flavonoidi imaju tendenciju koncentracije uglavnom u vakuolama (gdje su prisutni kao glikozidi) i plastidima. Ovi spojevi su sveprisutni u biljnom svijetu, ali prisutni u različitim koncentracijama koje variraju, čak i puno, kako između jedne biljke tako i između jedne biljke, tako i unutar iste biljke koja može predstaviti dijelove u kojima su bioflavonoidi koncentriraniji i dijelove u kojima postoji niža koncentracija. 
Bibliografija i izvori
Unos flavonoida u prehrani i održavanje težine: tri potencijalne kohorte od 124 086 američkih muškaraca i žena praćene do 24 godine, unos flavonoida British Medical Journal Flavonoids i rizik od dijabetesa melitusa tipa 2, unos flavonoida medicine i kardiovaskularni rizik: populacijska kohortna studija, Journal of Translational Medicine Učinkovitost flavonoida u liječenju visokog krvnog tlaka, Pregledi prehrane flavonoidi, kemija, biokemija i primjena od strane Ø. M. Andersen (Sveučilište u Bergenu) i K. R. Markham (Industrijska istraživanja d.o.o.). CRC Press/Taylor & Francis, Boca Raton. 2006. XIV + 1237 str. 7 × 101/4 inča. 249,95 dolara. ISBN 0-8493-2021-6, Američko kemijsko društvo OPREZ Informacije sadržane na ovoj stranici predstavljene su samo u informativne svrhe, ni u kojem slučaju ne mogu predstavljati formulaciju dijagnoze ili propisivanje liječenja, a nisu namijenjene i ne smiju ni na koji način zamijeniti izravan odnos liječnika i pacijenta ili specijalistički posjet. Preporučuje se da uvijek potražite savjet svog liječnika i / ili stručnjaka u vezi s bilo kojom prijavljenom indikacijom. Ako imate bilo kakvih sumnji ili pitanja o uporabi dodatka ili lijeka, obratite se svom liječniku. Pročitajte izjavu o odricanju odgovornosti.